SA BUKA
EKISIDASI
Sa Vinabakala
Sa pozapoza Ekisidasi ginuana si na “tinaluarae”! Asa sa ginugua arilaena sapu ta evaṉa meke ta pozae nia sa buka hie. Tozia sa buka hie sa tinaluarae tadi na tinoni Izireli pa popoa Izipi, vasina sapu koa tava pinausu si arini.
Ka ṉeta sari na ṉati binalabala nomadi koasa buka hie: (1) Hinia 1-18 Sa tinarupahadi ri na tinoni Hiburu, koasa tinoa pinausu, meke sa dia inene la koasa toqere Saenai. (2) Hinia 19-24 Sa Vinariva egoi te Tamasa koari Nana tinoni pa toqere Saenai, meke poni nia koa rini sa tinarae pude tavetia, meke sapu pude lopu tavetia; meke sa tinarae pude tana doduru tie, meke sapu tana linotu pude toania. (3) Hinia 25-40 Sa vetu meke sari doduru likakalae tana vasina vahesihesiana tadi na tinoni Izireli, meke sari na tinarae tadi na hiama, meke sa vinahesina e Tamasa.
Ba sapu arilaena hola koari doduru gua sapu zama nia sa buka hie, si gua sapu ele tavetia Tamasa totoso vata rupahi Sa sari nana tie pu tava pinausu, meke vata evaṉae ni keke butubutu Sa si arini, pude doṉo la i sari na dia rane vugo repere pa minana te Tamasa.
Sa ṉati tie koasa buka hie si e Mosese. Sa tie ta vizatana koe Tamasa si asa, pude turaṉa vurani sari na tie Izireli pa popoa Izipi. Meke sapu ta gilana hola koasa buka hie, si sari ka manege puta tinarae saripu ta kubere gore koasa hinia 20:
Sari na Pinaqapaqahadi
Ta rupaha sari na tinoni Izireli pa popoa Izipi. Hinia 1:1 kamo hinia 15:21
a. Tinoa pinausu pa popoa Izipi. Hinia 1:1-22
b. Sa pinodo te Mosese meke sa nana tinoa. Hinia 2:1 kamo hinia 4:31
c. Mosese meke Eroni pa kenuna sa baṉara pa popoa Izipi. Hinia 5:1 kamo hinia 11:10
d. Sa inevaṉa Pasova meke sa tinaloa tadi na tinoni Izireli pa popoa Izipi. Hinia 12:1 kamo hinia 15:21
Koasa Kolo Ziṉara meke kamoa sa toqere Saenai. Hinia 15:22 kamo hinia 18:27
Sa tinarae meke sa vinariva egoi. Hinia 19:1 kamo hinia 24:18
Sa Ipi Hopena te Zihova meke sari na vina tumatumae tana vinahesi. Hinia 25:1 kamo hinia 40:38
1
Ta Ṉoṉovala Hola sari na Tinoni Izireli koari na Tinoni pa Popoa Izipi
1 Hire sari na tuna koreo, meke sari dia hopeke puku tatamana saripu luli koe Zekopi meke la pa popoa Izipi:* Zen 46:8-27 2 Ari Rubeni, Simione, Livae, Ziuda, 3 Isaka, Zeboloni, Benisimane, 4 Dani, Napitalai, Qadi, meke Asa. 5 Sa vinarigaraedi ri doduru tie saripu podo mae gua koe Zekopi, si ari ka zuapa ṉavulu puta. Keke ri kasa tuna koreo, sapu se Zosepa si ele koa va kenue nana tu pa popoa Izipi. 6 Mumudi hoi si mate se Zosepa, meke sari na tasina, meke gua tugo sari doduru tie saripu koa koasa totoso asa, 7 ba sa pinodopodo tadi na tie Izireli si soku hola, meke noma sage sa butubutu, meke koa ia rini sa doduruna sa popoa Izipi.* TTA 7:17
8 Beto hoi, keke baṉara vaqura sapu lopu hite gilana hokaria sa guguana e Zosepa si baṉara hobe pa popoa Izipi.* TTA 7:18 9 Meke zama si asa koari nana tie, “Soku meke ṉiṉira holani gita rina tie Izireli hire si gita. 10 Meke be mae sa vinaripera, si hokara kote tokani rini sari nada kana, meke raza gita rini, meke hokara kote govete taloa dia koasa popoa hie. Aria, mada hata ia sa siraṉa, mada kopuni, pude lopu soku si arini,” gua si asa.* TTA 7:19 11 Ke vizati rina tie Izipi sari na tie kopu ṉiṉiradi, pude zukuru ni tinavete mamatadi, na va mataguti si arini, pude kuri sari na vasileana nomadi hola pa Pitomu meke Ramesesi, vasina vekoi sa baṉara sari doduru ginani na likakalae.* Hib 11:24 * TTA 7:23-28 12 Vatasuna hola i ri na tie Izipi sari na tie Izireli, ba omunu va soku tugo si arini, meke koa betoa mo rini sa doduruna sa popoa. Ke podalae matagutuni rina tie Izipi sari na tie Izireli. 13-14 Gua asa ke va tasunai rina tie Izipi sari na tie Izireli koari na tinavete ninabulu mamatadi hola; meke ososo sisigitini rini si arini, pude tavetavete va ṉiṉira hola, meke va tavetaveti rini si arini koari na tinavete kurikuri vetu, meke koari na dia inuma, meke lopu tataruni rini si arini.
15 Meke zama la sa baṉara koari Sipara e Pua, ari karua pu hoke tokani, na va podopodoi sari na barikaleqe Izireli, 16 “Pana va podopodoi gamu kara sari na barikaleqe Hiburu, si mamu va matea sa haha be guana koreo si asa ba be vineki si asa si mamu va toaia,” gua si asa. 17 Ba pamaṉa nia rina barikaleqe va podopodo sa Tamasa, ke lopu va tabea rini sa zinama tanisa baṉara, meke lopu va matei rini sari na koburu koreo. 18 Ke tioki sa baṉara sari karua barikaleqe va podopodo meke nanasi, “Na vegua ke tavetia tu gamu kara sapu gua asa? Na vegua ke va toa i tu gamu sari na koreo?” gua si asa. 19 Meke olaṉa si arini, “Sari na barikaleqe Hiburu si lopu kekeṉoṉo rina barikaleqe Izipi. Lopu boka hoke podopodo tasuna si arini. Hoke ele podopodo dia tu, sipu lopu ele hopeke kamo la vasina si gami.” 20-21 Sina pamaṉa nia rina barikaleqe va podopodo sa Tamasa, ke qetuni Sa si arini, meke varihaba; va noma i sa Tamasa sari na dia tatamana soti. Meke soku lala dia meke toa valeana sari na tie Izireli. 22 Meke mumudi hokara si va enea sa baṉara sa nana zinama koari doduru nana tie, sapu guahe, “Kaqu ta vagi sari doduru koburu haha koreo tiqe ta pododi meke kaqu ta okie la pa korapa Ovuku Naelo, ba sari doduru haha vineki si kaqu tava toa,” gua si asa.* TTA 7:19