Ⅰ Ma Pɔlo ma rɔ bɔ laja ꞌba Yësu Kurïsïtö gɔ akoꞌdɔkɔ ꞌba Bɔkoꞌba mo tönë, ze ti bɔ löndö ze ma kïdëkï rɔ Timatiyo na me dëdï dugu waraga nime ziye kpe bilaka ꞌba kanisa ame ga mï Korinito gbï ti bilaka ꞌba Bɔkoꞌba ma mï dɔyayi ꞌba Giriki pili.

Ⅱ Yëyï ti lende këyï abo ꞌba Bɔkoꞌba ꞌbu ze ti ꞌba ŋere ze Yësu Kurïsïtö koloma tiye.

Ⅲ Iꞌdi dilekike yëëꞌdï ti zi bo Bɔkoꞌba ꞌbu ꞌba Yësu Kurïsïtö ŋere ze. Bo na ti mï këyï, kɔnyi ze pili ako di zi bo. Ⅳ Bo na kokɔnyi ze ꞌdeni di mï dɔkomali gomɔ ze ga pili ꞌdɔ dokɔnyike mɔtɔ ga ame këdï ti gomɔ ne gbï ti kïnë kɔnyi kɔtɔ nime doꞌjake ꞌdeni di zi bo ne. Ⅴ Kina kɔzɔ ame dombike gomɔ ꞌdeni kulöwö kɔtɔ ti Kurïsïtö ne, ti bo na gbï ti doꞌjake kɔnyi löbu ꞌba Bɔkoꞌba nime.

Ⅵ Tine ze ma ꞌbeze ɔdɔ dombi gomɔ na ti këdï ŋgï rɔ kɔnyi ziye tɔmɔ ye. Kina ɔdɔ bo kokɔnyi ze ti koꞌde kɔnyi kiꞌdi tigɔ ꞌba tombi gomɔ mo gbï ziye kɔzɔ ꞌbeze. Ⅶ Dïyënï ŋgï bine rɔ ma laka kɔzɔ ame kpe ꞌdeni gbï rɔ lëpï zize mï tombi gomɔ nime ne ti kokɔnyi ye ꞌdeni gbï tara.

Ⅷ-Ⅸ Löndö ze ga, doꞌdɔkɔ ye ꞌdɔ kikalike gomɔ nima tönë dombi di mï dɔyayi ꞌba Asiya ne. Gomɔ nima aꞌda ze ŋgï lipo. Domeri a mɔtɔ dë kpe rɔ tɔmɔ di yïmo tine ꞌdeni ŋgï rɔ tölë zize. Dëmba bine iyandi ze timo kinza diꞌdi dɔze dë kpe gɔ gbagba ze, tine bo Bɔkoꞌba ame rɔ bɔ tïdïdï töku ni ne na gɔ diꞌdi dɔze ŋge gɔmo. Ⅹ Bo na me kɔmɔ ze ꞌdeni di mï tölë nime kina ti bo koto tɔmɔ ze ŋgï nduwë tara. Bo na diꞌdi kɔmɔze ꞌdeni dɔmo ꞌdɔ kɔmɔ ze Ⅺ ɔdɔ kpe gbï kokɔnyike ze ti mötu. Kina ti bo kuwö mötu ꞌba ma konzi nima ŋgï kina ma konzi ti kileki yëëꞌdï ŋgï zi bo gɔ yëyï nime bo koꞌdɔ zize ne.

Ⅻ A mɔtɔ inza ma ꞌdɔ kaya rɔze römöyï mï dɔliŋɔ bine lende koꞌdɔ ze pili rɔ ma laka. Kina me dëdï doꞌdɔ gbï ziye kɔtɔ laka kɔzɔ ma ꞌba bo ꞌba Bɔkoꞌba. Inza gɔ akikali ꞌba dɔyayi tine ti lende këyï abo ꞌba Bɔkoꞌba. ⅩⅢ-ⅩⅣ Mï akugu ze ga ziye dugu a mɔtɔ dë tine ŋge rɔ wa ame ga kïdëkïke kikalike mï ꞌjɔ ꞌba lende mo ne. Kina kɔzɔ ame leꞌjete kikalike lende ze ꞌdeni gba mbowa ne, doꞌdɔkɔ ziye ꞌdɔ kikalike pili kinza rɔye kebe kaya ze ra gbï kɔzɔ ame rɔze kaya ye dë ne tara mï kada ꞌba tako ꞌba Kurïsïtö kada mɔtɔ dayi.

ⅩⅤ Mikali ëdï ŋgï tara rɔ ma laka kina me moꞌdɔkɔ ꞌdɔ tari pa titi dɔgba ziye yayi ꞌdɔ këddïke ti yëyï rɔ mbëmbë, rɔ mbëmbë mï rïyö ꞌdo. ⅩⅥ Miteri ꞌdɔ tudö toŋgɔ ye ɔdɔ mëdï mari Makedoniya. Kina mɔtɔ gbï ɔdɔ kiya te mëdï muyï dɔma ꞌdeni di yayi gɔ mudö gbï toŋgɔ ye. Kina ꞌdɔ kiꞌdike ma ꞌjaa gɔ kɔri tari nduwë mï liŋgere ma dɔgba di yayi mï dɔyayi ꞌba Yudayi.

ⅩⅦ Mï meri ma nime ma di ziye minda ŋgï kɔzɔ ŋgɔꞌdɔ naga tara? Ala akiteri ma mo ga na kɔzɔ ꞌba bilaka ꞌba dɔliŋɔ nime tutï dɔmo tilagi mo gbï aa kpaki yayi? ⅩⅧ Rɔ ma laka kɔzɔ ame bo Bɔkoꞌba na ŋge kɔtɔ rɔ ma kodɔrɔ ne, lende ma nime ziye ne inza rɔ ma ꞌdɔ kuyï yïmo te. ⅩⅨ Römöyï Yësu Kurïsïtö kole ꞌba Bɔkoꞌba ame duwöwö lende mo tönë ziye ze ti Silibano ni ti Timatiyo ne, bo inza rɔ ame ꞌdɔ kebe kuyï te. Kina bo uꞌbölu bɔtɔ dë gbï. ⅩⅩ Römöyï lömu ꞌba Bɔkoꞌba ame ga pili bo kiya te, “Ti moꞌdɔ,” ne oꞌdɔ rönnï pili ti Yësu Kurïsïtö. Kina me kiꞌdi doꞌdɔke “Amini” ze pili ti möyï bo tïlëlu rɔ löbu ꞌba Bɔkoꞌba.

ⅩⅪ Bɔkoꞌba na kogbɔ ze ꞌdeni tiye rɔ akɔtɔ ti Kurïsïtö. Bo na kigeli ze ꞌdeni tiye rɔ ꞌba bo ga. ⅩⅫ Bo na koꞌdɔ kïnë abo ꞌdeni me rɔze bo kodɔ Nyï Kɔtɔ Laka abo ꞌdeni mï dökïꞌdï ze rɔ akileme ꞌba wa ma bo kikeki ꞌdeni mïtɔrɔ koda ze. ⅩⅩⅢ Mïdëkï bo Bɔkoꞌba rɔ bɔ kodɔrɔ ndï lende ma. Lende nime kiꞌdi mebe mako dë tori ye kpe Korinito ne moꞌdɔkɔ dë gɔ kaya rɔye. ⅩⅩⅣ Ze na dë rɔ ŋere dɔ meri ꞌba mïye. Kpe ɔrɔke ꞌdeni mɔlo kitigɔ mï tiꞌdi dɔye. Tine ame dëdï doꞌdɔke kɔtɔ tiye ne rɔ lɔŋɔ mo ziye.