1-2 Maia Kora na dalena a Isar, aia e kesa na Levite tana duli konina a Kohat, kolutugira a Datan ma Abiram kaira na dalena a Eliab, ma On na dalena a Pelet, me kolugira goto ara 250 na mane tavosi, igira na saikolu popono ara viligira kara lia gaqira ida, 3 ara mai laba ka koniqira a Moses ma Aaron mara tsarivanikaira, “!Kagamu amu ka vano ao sosongo nogo tana omea amu ka naua! Migira sui na tinoni popono i laona nida saikolu, igira sui lakalaka ara nina nogo na Taovia, ma na Taovia nogo e totu i konida igita sui. ?Megua vaga ti kagamu amu ka molokae segenimui liusigami sui i laona nina saikolu na Taovia?”

4 Mi kalina a Moses e rongomi vaganana ia, maia tsuporu tsuna tana kao me nonginongi. 5 Me pidikae tugua, me tsarivania a Kora migira ara tsarimurina, “Ke matsaraka ke dani na Taovia sauba ke sauvulagia vanigita laka asei gira aia e tamanigira; maia nogo sauba ke tamivania aia kesa e vilinogoa ke mai tu varangisia aia tana belatabu. 6-7 Mi tana matsaraka ke dani migoe migira gamu dulikolu kamu adimaigira nimui bilo tapala na mani kodoana na bulunagai uruuru i laona, ma kamu molotsavua na madaova gagâ ma na bulunagai uruuru i kelaqira, ma kamu adibagira tana belatabu. Mi tana ti sauba ka reigadoviginia laka asei nomoa i laoda igita na Taovia e vilia. !Migamu saikesa nogo na Levite amu vano ao sosongo nogo tana omea amu naua!”

8 Maia Moses e goko babâ moa vania a Kora me tsaria, “!Kamu rorongo dou igamu na Levite! 9 ?Amu pada ngatsua igamu laka na omea lê e nauvanigamu na Taovia kalina aia e vililigigamu tanigira na tinoni tavosi tana Israel, me tamivanigamu nogo kamu ba varangisia aia, ma kamu naua nimui aqo tana nina Valepolo na Taovia, ma kamu tû i mataqira na toga ma kamu aqo na tuguqira? 10 Maia e tamivanigo nogo igoe a Kora, me vanigira na Levite tavosi, kamu tangolia na aqo loki iani, eo, mi kalina ia migoe o ngaogotoa ko lia na manetabu! 11 Mi kalina igoe o goko korekore vania a Aaron, mi tana migoe migira gamu duli amu sove tanigotoa na Taovia.”

12 Mi muri ma Moses e vailivukaira a Datan ma Abiram, mi kaira ara ka tsaria, “!Sauba e utu kami ka ba i konimu! 13 Igoe nogo o adirutsumigami tania na kao dou ni Ejipt rongona ko gini matesigami ieni tana kaomate. ?Me laka igoe o ngaogotoa ko taovia kaputigami igami? 14 Igoe o tau saikesa adigami bâ i laona kesa na kao dou, se ko tusuvanigami ke kesa gamami uta na mutsa se na uta na uaeni kami gini tamanina, mi kalina ia igoe o tovogotoa laka ko pero bulesigami. !Mi kagami e utu saikesa kami ka ba reigo!”

15 Maia Moses e kore me tsarivania na Taovia, “Ko laka na tabeana sa niqira sausau kara adi bâ vanigo na mane girani. Inau au tau lelê tsukia sa sasi ke kalea sa vidaqira; mau tau goto vati komia sa nina asi sa vidaqira.”

16 Maia Moses e pilo bâ i konina a Kora me tsarivania, “Ke dani nogo igoe migira na 250 gamu duli nimui aqo kamu mai laba i matana na Valepolo i tana e totu na Taovia; ma Aaron goto sauba ke totu i tana. 17 Me pipi kesa vidamui igamu nina aqo ke tatango mai nina bilo tapala na madaova gagâ i laona, me ke molotsavua na bulunagai uruuru i konina, me ke ba saua tana belatabu.” 18 Me vaga ia migira sui lakalaka na mane ara tatango mai niqira bilo tapala, mara molotsavua na madaova gagâ ma na bulunagai uruuru i koniqira, mara mai tutû i matana na Valepolo Tabu kolukaira a Moses ma Aaron. 19 Mi muri, maia Kora e ba soasaigira na saikolu popono, mara mai tutû aro bâ ka koniqira a Moses ma Aaron i matana na Valepolo Tabu. Me tavongani laba na mararana loki na Taovia i mataqira na saikolu popono, 20 ma na Taovia e tsarivanikaira a Moses ma Aaron, 21 “Kamu ka tu tabaligi tanigira na tinoni girani, minau sauba kau matesiligigira sui kalina tsotsodo nogo ia.”

22 Mi kaira a Moses ma Aaron ara ka tsuporu tsuna tana kao mara ka tsaria, “God, kiki, igoe nogo na uluqira pipi sui lakalaka na mauri. ?Mi kalina ti ke kesa lelê moa na tinoni ke tsukia na sasi, me laka e dou igoe ko kore vanigira na toga sui popono?”

23 Ma na Taovia e tsarivania a Moses, 24 “Ko tsarivanigira na tinoni kara ratsuligi tania tu niqira valepolo tugira a Kora, ma Datan, ma Abiram.”

25 Mi muri ma Moses, kolugira sui na ida tana Israel, ara tû mara ala bâ ka koniqira a Datan ma Abiram. 26 Ma Moses e tsarivanigira na toga, “Kamu totu tabaligi tania tu niqira valepolo na tinoni vanga tsutsukibo tu girani, ma kamu laka goto na peleana kesa niqira omea tatamani. Rongona ti vaga kamu nauvaganana ia, me sauba kamu luvu takuti kolugira tana rongona niqira sasi igira.” 27 Me vaga ia migira sui ara gatsuligi mara tû tabaligi tania tu niqira valepolo tugira a Kora, ma Datan, ma Abiram. Mi kaira a Datan ma Abiram ara ka rutsumai mara tutû i matana ka niqira valepolo, kolugira ka tauqira ma ka daleqira. 28 Maia Moses e tsarivanigira na toga, “Mi kalina nogo ia sauba kamu reia kesa na omea ke laba, mi tana ti kamu gini donaginia laka aia nogo na Taovia e ketsaliau kau naugira na omea sui girani, mau tau naugira tana niqu papada segeni. 29 Me ti vaga na tinoni girani kara mate vaga nogo na tinoni sui, me ke tau tana rongona laka God e kedegira, mi tana ti sauba kamu donaginia laka na Taovia e tau mologiniau inau. 30 Me ti vaga na Taovia ke nauvanigira kesa na omea igamu amu tau vati morosia moa tana maurimui popono, me ke naua me ke tavongani bilolo na kao, me ke konomi poponogira kolugira pipi niqira omea levolevo ara tamanina, ma kara tsuna mamauri tana barangengo na mate, mi tana ti kamu donaginia laka na tinoni girani ara sove manana tania na Taovia.”

31 Mi kalina tsotsodo a Moses e goko sui vaga ia, ma na kao i tana ara ka tutû a Datan ma Abiram e tavongani tangiti me bilolo, 32 me konomikaira sui kolu ka tauqira ma ka daleqira, kolugira sui goto na vungu konina a Kora ma niqira omea levolevo. 33 Mi tana migira sui ara viri tsuna mamauri tana barangengo na mate kolu niqira omea tatamani sui. Ma na kao e munu kaputigira mara nanga lê takuti. 34 Mi kalina igira na tinoni ni Israel ara totu varangi tana ara rongomigira ara viri gû mara kanga, migira ara tsaria, “!Ida tsaku ma ka tsogo! !Ke tau munugita sui goto na kao!”

35 Mi muri ma na Taovia e molomaia na lake iruiru me ganigira sui na 250 mane igira ara savoria na bulunagai uruuru.

36 Mi muri ma na Taovia e tsarivania a Moses, 37 “Igoe ko tsarivania a Eleasar na dalena a Aaron na manetabu ke ba adiligigira na bilo tapalamila tanigira na mane e gani matesigira nogo na lake, mo ko sarangasigira bâ sa tabana segeni na madaova gagâ ara totu i laoqira, rongona na bilo gira ara tabu. 38 Ara gini lia na omea tabu kalina ara saugira vania na Taovia tana belatabu. Me vaga ia, ma kamu adigira niqira bilo tapala na mane ara mate nogo tana rongona niqira sasi, ma kamu tai madevegira, ma kamu aqosiginia na tsatsavuna na belatabu. Ma na omea iani ke lia mala parovata vanigira na tinoni ni Israel. 39 Ma Eleasar e ba adigira na bilo tapala me tai madevegira, me aqosiginia na tsatsavuna na belatabu. 40 Maia nogo e lia mala parovata vanigira na tinoni ni Israel rongona ke laka goto ke kesa ti aia e tau na kukuana a Aaron, na mai tana belatabu ma na kodoana na bulunagai uruuru i matana na Taovia. Me ti vaga kesa ke petsakoe me ke nauvaganana ia, me sauba ke mate vaga goto a Kora migira gana sasanga. Ma Eleasar e naua na omea sui vaga gira vaga nogo na Taovia e ketsaliginia tana mangana a Moses.

41 Mi tana dani ngana mara tû igira na saikolu popono mara tai ka mataqira a Moses ma Aaron mara tsaria, “Kagamu nogo amu ka matesigira danga nina tinoni na Taovia.” 42 Mi kalina ara goko korekore sui vaga ia vanikaira a Moses ma Aaron, mara pilovisu tana Valepolo Tabu mara rei bâ na parako e tsavu poponoa, ma na mararana loki na Taovia e laba tana. 43 Mi kaira a Moses ma Aaron ara ka ba tû i matana na Valepolo ia, 44 me goko na Taovia me tsarivania a Moses, 45 “!Kamu ka ba tû tabaligi tanigira na toga girani, minau kau matesiligigira sui lakalaka nogo kalina ia!”

Mi kaira ara ka tsuporu tsuna me pelea na kao ka ngoraqira, 46 maia Moses e tsarivania a Aaron, “Ko adia nimu bilo tapala mo ko vanitsavua i laona na madaova gagâ o adia tana belatabu, mo ko moloa na bulunagai uruuru i kelana na madaova gagâ. Mo ko ulo ba tsaku i laoqira na toga mo ko ba naua na aqona na suisui mateqira. !Ko tsaku! E labadato nogo na korena na Taovia, me tuturiga nogo na liu na lobogu seko.” 47 Ma Aaron e rongomangana a Moses, me tû me adia nina bilo tapala me ulo ba tsaku i laoqira na toga ara saikolu i tana. Mi kalina aia e reia laka e tuturiga nogo na laba i koniqira na lobogu seko ia, maia e molotsavua na bulunagai uruuru tana madaova gagâ, me naua na aqona na suilovaqira na toga. 48 Mi tana me gini totu puka na liuna na lobogu seko loki ia, maia Aaron e tutû i levugaqira na maurina ma na matena. 49 Ma na dangaqira na tinoni ara mate tana ara 14,700, mara tau tsokosai kolugira igira ara mate tana rongona nina petsakoe a Kora. 50 Mi kalina e totupuka nogo na liuna na lobogu seko loki ia, ma Aaron e visutugua i konina a Moses i matana na Valepolo Tabu.