1 Mua e huriki a turagu, ngane a ngaru ni vakalohoka tabu mua vona a Velenga Kamumu a vara mua vona hosi. Na tahuna mu longoa, mu luhoi torea, ngane mu pesi tora vona. 2 A Velenga Kamumu iea ge korimule mua. Pali mu gu luhoi tora mavonga a ngava a vara mua vona hosi. Ge uka, bara mu luhoi tora tavula.

3  * Ais 53:5-12A ngava dagi e Kristo i vakalongo iau vona, iau tara a vakalongo mua vona, ra i maea: E Kristo i mate, ge bole a mapana naro hale ne hita, i muri mai a ngava ni here puru hosi na Hinere. 4  * Mat 12:40; Apo 2:24-32I mate, ni tanu. Muri na parava i tolu i mahuri mule, i muri mai a ngava ni here puru hosi na Hinere. 5  * Mat 28:16-17; Luk 24:34Muri i bele ne Sipas. Muri i bele ne huriki a murimuri ala 12. 6 Muri i bele ne huriki a turane hita ala 500, i tahoka a polona. I kupo ne ria ri tabana. Pali ranga ne ria ri mate pali. 7  * Apo 1:3-4Muri i bele ne Iakop. Muri i bele ne huriki a apostolo. 8  * Apo 9:3-6Muri liu i bele nau. I manga iau a viri ni poda muri liu.

9  * Epe 3:8; 1Tim 1:15Iau a apostolo, a muri liu ne huriki a apostolo ranga. I uka ma a bakovi kamumu ni gi gale iau ge iau a apostolo, a vuhuna hosi a vakamadihi a tara na Vure. 10  * 2Ko 11:23Pali a Vure i rata kamumu iau, i rata iau a bele manga iau ngane. A Vure i rata kamumu iau, i uka ma i rata tavula, a vuhuna a leho tora hateka ne huriki a apostolo ranga. Pali i uka ma iau a leho tora hateka. A Vure i rata kamumu iau, lakea a leho tora hateka. 11 Iau a vara mua, o ria ri vara mua, i uka maki. Mi vakalongo ne mua a Velenga Kamumu iea. Ia a Velenga Kamumu mu luhoi torea.

12 Mi taki tala ne huriki vona, e Kristo i mahuri mule na matenga. Pali i navai ranga ne mua mu taki ta i uka ma si gi mahuri mule na matenga? 13 Ge muholi a ngava nga, e Kristo tara i uka ma i mahuri mule. 14 Pali ge muholi e Kristo i uka ma i mahuri mule, mi tovo tavula e huriki. Mua ranga, mu luhoi tora tavula. 15 I uka ma ge ngi kunana, pali ge muholi e Kristo i uka ma i mahuri mule, mia ngane mi tami mua na Vure, a vuhuna mi taki tala ne huriki, a Vure i vakamahuria e Kristo. Pali ge muholi i uka tara viri ge mahuri mule, e Kristo tara, a Vure i uka ma i vakamahuri mulea. 16 Ge muholi i uka tara viri ge mahuri mule, e Kristo tara i uka ma i mahuri mule. 17 Pali ge muholi e Kristo i uka ma i mahuri mule, mu luhoi tora tavula, a naro hale ne mua i tabana. 18 Lakea e huriki ri luhoi torea e Kristo ri mate pali, ri puru pali na kanono. 19 Hita bara si luhoi torea e Kristo ge kori hita koea na malala kunana, bara si matasia liu ne huriki lobo na malala.

20 Pali i muholi hateka. E Kristo i mahuri mule na matenga. I mahuri mule muga ne huriki lobo ri mate pali.* A nita Grik i ta vakakika na viri i mate ‘i mahita.’ I vakasiri manga i muholi hateka, hita ranga, si gi mahuri mule muri ma. 21  * Rom 5:12A matenga i bele na bakovi tara. I mavonga kunana, a nimahuri mule na matenga i valai na bakovi tara. 22 E Adam ra viri i vakabelea a matenga, lakea hita lobo si mate. Pali e Kristo a viri i rata hita lobo si gi mahuri mule. 23  * 1Tes 4:16; Kap 20:5Bara i ramai a hini a Vure i luhoi purua. E Kristo i mahuri mule muga. Muri ma, na tahuna ge hamule valai, e huriki a ngate ne Kristo bara ri mahuri mule. 24 Muri a nilobona parava bara i bele. Na tahuna iea e Kristo bara i vakalobo e huriki a matakari, a maka nitora, i habi na limane Tamana a harikianga na Vure, 25  * Mat 22:44a vuhuna e Kristo bara i matakari taro, ge vano ge harena na tahuna i ratapile e huriki a pile vona. 26  * Kap 20:14A ikuna pile ge ratapilea, a matenga, 27  * Sng 8:6a vuhuna a ngava ni here maea, “A Vure i ru na limana a maki lobo, ge matakari.” Pali a ngava, “A Vure ge ru na limana a maki lobo,” i kavakava a Vure i uka ma ge tabuli na limane Kristo. 28 Na tahuna a maki lobo ge tabuli polotano ne Kristo, muri e Tuna ge ru mule ia na limana Vure, ra viri i habi na limane Tuna a maki lobo. Na naro iea, a Vure ge matakari a maki lobo.

29 Ge muholi i uka tara viri ge mahuri mule na matenga, i navai e huriki ri bole a hilova na murine huriki ri mate pali? 30  * Rom 8:36Pali mia? Na parava vakaroro mi laho na dala na vuranga, mi gi vakalongo e huriki vona e Kristo. 31 Mua e huriki a turagu, hita lobo si rihi e Isu Kristo a Bakovi Dagi ne hita. A vivi ne mua, a ta maea, “Na parava vakaroro e huriki ri ngaru ni rabalaki iau.” 32  * Ais 22:13Hosi a vaubi na maka livoa o Epesus. I uka ma a luhoi a maki na malala, a rata mavonga. Iau bara luhoi kunana a maki na malala, i uka ma ga vaubi. Ge muholi i uka tara viri ge mahuri mule na matenga, bara i manga e huriki ranga ri taki, “Si gi kani, si gi ninu, a vuhuna kuduvi bara si mate.” 33 Naha ni tami mule mua. “A bakovi kamumu bara i laho turana bakovi hale, a narona bakovi kamumu bara i mapulo, i hale.” 34 Mu bole mule a niluhoi kamumu ne mua, mu lobo ni rata a naro hale. I tahoka e huriki ranga i uka ma ri lohoka na Vure. A ta maea, mu gu maruhu.

35 E huriki ranga ri nana maea, “Re huriki ri mate pali, ri gi mahuri mule navai? Ge mata navai a kakaine ria na tahuna ri mahuri mule?” 36  * Ion 12:24E huriki ri nana maea, ri manga! A maki si varo, bara i mate taro, muri bara i rike. 37 Pali a maki si varo i uka ma i mata manga a hamona ge rike muri ma. Ia a vutu kunana, a vutuna vit o a maki tara. 38 Pali a Vure i rata a vutuna maki takutaku ge tahoka a gamona i mata tebi, na ningaru vona. 39 A bobona bakovi i tebi na bobona boro. A bobona kadirovo i tebi. A bobona manu i tebi. I kupo, i legelege a bobona maki. 40 A maki na hunu, i tebi a kakaina. A maki na malala, i tebi a kakaina. A nipara na maki na hunu i tebi na nipara na maki na malala. 41 A nipara na haro i tebi na nipara na keva. A nipara na hada i tebi. A hada takutaku, i tebi a nipara ne ria.

42 I mavonga kunana a naro ni mahuri mule. A podane hita ni tanu bara i bera. Pali a kakaina viri i mahuri mule i uka ma ge bera. 43  * Pili 3:20-21A kakaine hita i mate ni tanu, a maki tavula. A kakaine hita i mahuri mule, i bagetu hateka. A kakaine hita i mate, ni tanu, i uka ma i tora. Pali a kakaine hita i mahuri mule, i tora hateka. 44 A kakaina viri si tanua, a maki na malala. Pali a kakaina viri i mahuri mule, a maki na hunu. I tahoka a kakaine hita na malala. I tahoka a kakaine hita muri ma na hunu. 45  * Vuh 2:7Ni here puru hosi, i maea, “A bakovi muga, re Adam, ni ratarike, i bele a bakovi mahuri.” Pali e Adam muri, re Kristo, ia a hanu ni habi a nimahuri ne huriki. 46 A maki na malala i bele muga. Muri a maki na hunu i bole a murina. 47 A bakovi muga, a bakovi na malala, ni ratarike na habulo. Pali a bakovi i muri, a bakovi na hunu. 48 E huriki a bakovi na malala ri manga ra bakovi ni rata na habulo. Pali e huriki a tara ne Kristo ri manga ra bakovi i valai na hunu. 49 Ngane si manga a bakovi ni rata na habulo. Pali muri ma bara si bele manga ra bakovi i valai na hunu.

50 Mua e huriki a turagu, a taki mua, a kakaine hita na malala, i uka ma ge dili na harikianga na Vure. A kakaine hita, ra i mate kilala, i uka ma ge dili na harikianga na Vure, ra i tabuli vakaroro. 51  * Mat 24:31; 1Tes 4:15-17Mu longo! Ga vakalongo mua vona a ngava kapiloho. I uka ma ge huriki lobo ri gi mate. Pali hita lobo bara si mareli 52 malaviriri kunana, i manga a matana viri i marakumisi. Bara i bele na tahuna ni vaki a ikuna tavure. Bara ni vaki a tavure, lakea e huriki ri mate pali bara ri mahuri mule. Lakea hita e huriki si tabana ni mahuri, bara si mareli, si bole a kakaine hita i uka ma i mate kilala. 53  * 2Ko 5:4A kakaine hita i mate kilala bara i mareli, a kakaine hita karaba i uka ma ge mate. 54  * Ais 25:8Na tahuna i bele mavonga, a ngava ni here hosi bara i bele muholi, ra i maea,

58 I mavonga, o huriki a turagu, ra a ngaru hateka, mu pesi tora, mu paha taga. Mu habi vakaroro a hatene mua na leho ne Bakovi Dagi, a vuhuna mu lohoka vona, a leho mu ratea ne Bakovi Dagi, i uka ma ge velu tavula.